Specijalizirani rashladni sustav za skladištenje krumpira

Nakon što je Europska komisija za hranu ukinula korištenje klorprofama kao zaštite od klijanja krumpira radi prehrambenog rizika za potrošače, hrvatski proizvođači krumpira našli su se pred velikim problemom. Klorprofam poznat pod tvorničkim imenom Tuberite, sredstvo je na bazi klorprofama za koje u Hrvatskoj ne postoji registrirana alternativa. Krajnji rok potpune zabrane korištenja Tuberitea u skladištenju krumpira bio je 8. listopada 2021., do kada su se sve postojeće količine trebale potrošiti ili uništiti.

Bez alternativnog sredstva protiv klijanja, na domaće proizvođače pala je obveza izgradnje novih nepropusnih skladišta za krumpir gdje bi se čuvali gomolji bez upotrebe klorprofama. Obzirom da su ulaganja u nova i tehnički naprednija skladišta iznimno skupa, dio malih proizvođača udružio se radi lakšeg plasmana na tržištu (nabave repromaterijala, prodaje krumpira ili poluproizvoda, izgradnje suvremenih skladišta, marketinga i razvoja).

U beličkoj industrijskoj zoni otvorena je prva specijalizirana hladnjača za krumpir tvrtke Belpak, koje omogućava adekvatno skladištenje i cjelogodišnju proizvodnju krumpira. Investitor – tvrtka Belpak na tržištu djeluje više od 15 godina, a stvorena je udruživanjem petorice proizvođača s ciljem lakšeg plasmana na tržištu.

U listopadu 2021., službeno je otvoreno skladište krumpira tvrtke Belpak kapaciteta 1.400 tona krumpira – prema projektu izgrađena je specijalizirana hladnjača za krumpir ukupne vrijednosti oko 11,5 milijuna kuna, sa sufinanciranjem iz Programa ruralnog razvoja u vrijednosti odobrene potpore veće od 4,2 milijuna kuna. Na području Belice bit će 11 ovakvih hladnjača koje su sufinancirana europskim sredstvima, u Hrvatskoj ukupno 33.

Za potrebe projekta tvrtke Belpak, MB Frigo Grupa isporučila je specijalizirani rashladni sustav za krumpir koji omogućava dugotrajno skladištenje krumpira uz zadržavanje visoke kvalitete proizvoda.

Čuvanjem krumpira sistemom hlađenja, održat će se njegova kvaliteta bez gubitka na težini, a proizvodnja će se podići na višu ekološku razinu. Uz nove standarde kvalitete, očekuje se da će domaći proizvođači biti konkurentniji na inozemnom tržištu uz tendenciju rasta stope izvoza krumpira.

U konačnici, krajnjim potrošačima omogućit će se konzumacija kvalitetnijeg i zdravstveno ispravnijeg proizvoda.